in

Puhovski “Kuna je ustaška valuta” Pogledaj povijest KUNE

Žarko Puhovski gostovao je na Mreži TV i komentirao uvođenje eura u Hrvatskoj.
Žarko Puhovski gostovao je na Mreži TV i komentirao uvođenje eura u Hrvatskoj. Na pitanje treba li oko toga raspisati referendum, kazao je: “Ne treba. Ja se jako veselim ulasku u EU. I ja se jako veselim da se riješimo zadnjeg pravog ustaškog simbola, to je bila kuna. Kuna je puno više ustaški simbol nego Za dom spremni i mene jako veseli da ćemo je se riješiti.” “Kuna je ustaška valuta, ona nikad nije postojala nego u ustaškom razdoblju”, kaže. “Kuna je bila vezana uz euro, nećemo izgubiti dio suvereniteta. Ovdje se radi o simbolima, o tome da je jednom broju ljudi kuna iz ovog ili onog razloga prirasla srcu”, dodao je, prenosi indeks.hr.
Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u monetarnoj i fiskalnoj povijesti Republike Hrvatske.
Kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjevjekovnoj Slavoniji, Primorju, Dalmaciji; lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovac; kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske. Povijest naziva novčane jedinice Republike Hrvatske kune počinje s krznom kune kao sredstvom plaćanja
„U tu svrhu zamislio sam simbolički kovati srebrni novac u vrijednosti od PET KUNA. Naziv, koji sam dao toj novčanoj jedinici, podsjećao je na povijesno ime kuninog krzna, što je bilo u dalekoj prošlosti platežno sredstvo u našoj domovini, osobito na dunavskom području, i to smatrano kao najzdravije platežno sredstvo.
Dokumenti iz Hrvatskoga državnog arhiva dokazuju da su srebrnjaci doista iskovani 1934. godine te da su ušli u neku vrstu ograničenog optjecaja (pri čemu je doista najvjerojatnije da su ih pripadnici Ustaškoga pokreta kupovali za uspomenu), da su postojali dobro razrađeni planovi i propisi o postupanju s kovanim novcem te da je, s obzirom na više odredbi o plaći pripadnika pokreta u kunama i banicama, planirano kovanje i drugih apoena te uvođenje kuna i banica u širu uporabu. Ipak, razvidno je da sa srebrnjacima od 5 kuna nije obavljena nikakva kupoprodaja, a ni plaće nisu isplaćivane u tom novcu (za što nije više bilo ni vremena). Na žalost, iz dokumenata se nije moglo zaključiti koliko je kovanica iskovano.
Hrvatska kuna uvedena je u Nezavisnu Državu Hrvatsku (NDH) 26. srpnja 1941. godine.
Kuna je od 1941. do 1945. bila valuta Nezavisne Države Hrvatske. Uvedena je kao sredstvo plaćanja 8. srpnja 1941. godine. Dijelila se na 100 banica. Privremeno su u platnom prometu bile i novčanice talijanske lire i njemačke novčanice “Reichskreditkassenschein” tiskane isključivo za upotrebu u okupiranim zemljama, a koje nisu bile zakonsko sredstvo plaćanja na državnom teritoriju njemačkog Trećeg Reicha,[1] do 31.12. 1941. odnosno 23.8. 1941., a nakon toga kuna je bila jedino i isključivo zakonito sredstvo plaćanja. Sitni kovani novac bivše Kraljevine Jugoslavije bio je zakonskim platežnim sredstvom do 31. prosinca 1942. godine.
Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, uvedena je kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske

What do you think?

Written by GM

Odgovori

GIPHY App Key not set. Please check settings

Milanović : ministre prestanite lagati

NOVE Covid MJERE “Ograničavaju se okupljanja, maske obavezna na vjerskim okupljanjima”